Krajem juna na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini bilo je 548.307 nezaposlenih osoba. Sa druge strane, guverner Centralne banke kaže da ekonomija BiH nije preduboko potonula? Da budem pošten, Kozarić je govorio o recesiji i makroekonomiji ali reći za ovu privredu da nije previše potonula zvuči pomalo kao neka vrsta crnog humora.
Da je u ovoj zemlji već odavno sve otišlo do vraga jasno je čak i najtvrdokornijim optimistima. Društveno politička scena je u potpunom haosu i njom vladaju ešeloni mediokriteta koji sve i da hoće ne znaju kako bi zemlju izvukli iz krize u koju su je sami i ugurali. Koliko god njihovo djelovanje bilo pogubno, ono je čista zabava uporedi li se sa haosom koji izazivaju nadobudni i ispodprosječni poreski i ekonomski "stručnjaci".
Cilj ovog članka je da vas informiše kako i kada se izdaju avansne fakture. U nekim slučajevima avansnu fakturu ne pravite iako ste kroz izvod dobili klijentovu uplatu dok ste pod određenim uslovima to dužni učiniti.
Šta se može smatrati validnom fakturom koja se može knjižiti i koja može teretiti troškove neke firme. U praksi se često događa da klijent dostavi nepotpun dokument iako dobije detaljno uputstvo o tome šta svaka faktura mora sadržavati da bi bila prihvaćena kao ispravan dokument koji može da predstavlja trošak firme. U ovom članku ćemo još jednom navesti minimalne elemenate koje svaka ulazna faktura mora da ima.
Znam da je obračun PDV-a u teoriji jasan i jednostavan i da od toga ne treba praviti mudro slovo. Ali dok većina zna da se PDV na neku osnovicu dobije tako što se osnovica pomnoži sa 17% ili koeficijentom 1,17, samo mali broj zna kako iz ukupne cijene sa PDV-om izbiti tačan iznos poreza kako bi se dobila osnovica. U praksi se zbog greške u računanju javlja mnogo problema jer je osnovica dobivena pogrešnom kalkulacijom u pravilu manja od stvarne.
Poduzetništvo je jedan od osnovnih pokretača ekomije u svijetu. To je logičan izbor i za našu zemlju upravo zbog činjenice da je naša ekonomija razorena u ratu i da su joj danas, više nego ikada ranije, potrebna brojna radna mjesta. Ipak, za ozbiljan napredak poduzetničke kulture u BiH biće neophodne korjenite promjene u društvu i zakonodavstvu koje će dovesti do glorificiranja ili barem adekvatnog priznavanja kvaliteta poduzetnika.
Kada se neka osoba jednom nađe u poduzetničkim vodama teško ikada više iz njih izađe. To je stoga što poduzetništvo “uđe u krv”. Taj osjećaj da se učestvuje u nastanku nečega potpuno novog u poduzetniku budi strast i ljubav prema samom tom poduhvatu. Zato ne čudi ogromna posvećenost i predanost koja se često primjećuje kod ovih ljudi. Čak i kada se desi neuspjeh, pravi će poduzetnik pokušavati ponovo sve dok ne postigne uspjeh.
Naša ekonomija često ima sindrom “komšijine krave”. To je situacija u kojoj ste sretni da se vašem “komšiji” tj. konkurentu ili čak nekome ko radi svoj posao u branši koja nema nikakve veze sa vašom, desi kakva nesreća pa makar i po cijenu da i vama samima bude lošije.
Razmatramo li pak eksterne izazove oni su veoma brojni i mogu imati značajan uticaj na poduzetnika i njegovo poduzeće. Jedan od najznačajnijih uticaja ostvaruje država stvarajući povoljnu ili nepovoljnu klimu za poduzetništvo.
Poduzetnik se u svom poslovanju suočava sa dvije grupe izazova. Jedna grupa je plod ličnosti samog poduzetnika te niza različitih okolnosti koje su, barem djelimično, pod njegovim kontrolom. Drugu grupu čine izazovi vezani za njegovo okruženje. Prve bi, stoga, mogli nazvati internim, a druge eksternim faktorima i izazovima.
Iz vlastitog iskustva mogu reći da su interni izazovi daleko teži i kompleksniji.
